Kalendar hrvatskih mučenika

Crkva godišnje objavljuje kalendar hrvatskih mučenika. Kalendar je osobit zbog toga što se u popisu svetaca nalaze i osobe za koje postoje podatci o mučeničkoj smrti, a nisu proglašeni mučenicima.[2] Imena su im označena drugom bojom.[2] Izbor mučenika je u duhu poruke pape Ivana Pavla II. “Potrebno je da mjesne Crkve sve učine da se ne prepusti zaboravu spomen onih koji su pretrpjeli mučeništvo.” iz apostolskog pisma Tertio millennio adveniente br. 37.[3] U kalendaru za 2015. stavljena su slike i pisma na smrt osuđenih hrvatskih mučenika za vjeru i dom.[2] Većina osoba navedenih u kalendaru stradale su od partizana u Drugom svjetskom ratu i poraću, a osim njih kalendar sadrži povijesne osobe: Ante Gadže (Ljubuški), Mime Rosandić (Gospić), fra Juro Radman (Odžak), Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Marko Hranilović (Sošice), Jure Kezić (Opuzen), Slavko Brajković (Nova Gradiška), Ive Katalinić (Senj), don Ljubo Magaš (Barbat na Pagu), Marin Bubanj (Križišće/Rijeka), Ivo Mašina (Preko/Ugljan).[2] Pisma osuđenih na smrti uspjeli su “iz bezdanke” spasiti Anđelko Mijatović i Maja Runje.[2] Arhitektura
Kamen temeljac za crkvu Hrvatskih mučenika

Kamen temeljac buduće crkve izvađen je iz temelja krbavske katedrale. Izvađen je jedan kamen koji je poslužio kao kamen temeljac. Kamen je 8. lipnja 2003. blagoslovio Sveti Otac Ivan Pavao II. na Trsatu. U temelje crkve Hrvatskih mučenika na Udbini svečano je položen 9. rujna 2005. godine. [4]

Na čelu projekta izgradnje ove crkve bio je gospićko-senjski biskup. Prigodom 10. obljetnice, 29. kolovoza 2015. godine blagoslovljen je Oltarni kameni reljef „Slava hrvatskih mučenika“, rad hrvatskog akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Reljef je svojevrsni triptih, trodjelna cjelina. Svaki od tri reljefa, koji stoji i svaki za sebe, povezani su istim sadržajem u jednu kompoziciju. Kroz sva tri reljefa u donjem dijelu proteže se zemaljska, a u gornjem nebeska stvarnost.

Na srednjem dijelu reljefa, najvišem (visokom sedam i pol metara), u donjem je dijelu prikazana Krbavska bitka, na lijevom prikazano je bleiburško stradanje i križni put Hrvata na kraju Drugog svjetskog rata, a na desnom vukovarsko stradanje u Domovinskom ratu.

U gornjem dijelu, s lijeve i desne strane, kroz sva tri reljefa niže se nebrojeno mnoštvo mučenika u slavi uskrsloga Krista u zajedništvu Presvetoga Trojstva, koji svojom veličinom i plastičnošću reljefa dominira čitavom kompozicijom.[5]

Na reljefu su prikazani najistaknutiji sinovi hrvatskog naroda. [6]

Oko crkve Hrvatskih mučenika nalazi se spomen-park. Predviđeno je da se u njemu sagradi veliki memorijalni zid na kojem če se postaviti spomen-kamenja svih hrvatskih stratišta, mjesta pogibije i masovnih grobnica. Nazivi za taj zid su Zid memorije, Zid sjećanja, Spomen na sve žrtve koje su pale za Krst časni i slobodu zlatnu, za svoju vjeru, narod i domovinu.[7]

Ostatci crkve sv. Nikole biskupa konzervirani su i preuređene u vanjski oltar crkve Hrvatskih mučenika.[8]

Odgovori